Zimu ne možemo zamisliti bez kiselog kupusa, a ovo povrće čak je zdravije kiselo nego svježe. Bogato je vlaknima, vitaminom C, K i B, sadrži i magnezij, kalcij, željezo, mangan i bakar.
Ako ste se sami upustili u kiseljenje, važno je znati pravila kojih se morate pridržavati kako se ne bi pokvario.
Najvažnije je pridržavati se recepta, jer ako nešto promijenite ili izostavite, kiseli kupus će se lako pokvariti. Rasola treba biti toliko da potpuno prekrije kupus, a sloj ulja na vrhu pomoći će produžiti rok trajanja.
Sljedeće na što morate obratiti pozornost je temperatura na kojoj ga čuvate. Čuvanje kupusa na pogrešnoj temperaturi može znatno ubrzati proces fermentacije i stvaranje štetnih mikroba. Za dugotrajno skladištenje kiselog kupusa temperatura treba biti niska. Najoptimalnije je od 0 do +4 stupnja pa ga je najbolje čuvati u podrumu, garaži, špajzi ili hladnjaku.
Umjesto u plastičnim bačvama kupus je bolje čuvati u staklenkama ili većim posudama. Čak je bolje na početku kupus podijeliti na listove ili naribati, pa ga tako kiseliti.
Neke namirnice mogu spriječiti kvarenje. Hren može ubrzati kiseljenje, spriječiti kvarenje i poboljšati okus kiselog kupusa.
Za bolje čuvanje možete dodati još malo soli ili brusnice. Ovo ne samo da produljuje rok trajanja kupusa, već dodaje i ugodan i bogat okus. Brusnice i sol u ovom slučaju služe kao prirodni konzervansi.
Dunja je tajni sastojak koji će mu dati najbolji okus i predivnu žutu boju. Kod kiseljenja kupusa u bačvu stavite dunju.
Zašto je kupus previše kiseo?
Problem može biti u sorti kupusa koje je prekisela. Preporučuje se korištenje glavica jesenske žetve.
Dodajte malo neutralizatora kiseline kao što su alkalne namirnice (mrkva, celer, rajčica, krastavci, cikla, jabuke) koje uravnotežuju okus.
Da se kiseli kupus ne bi ukiselio, potrebno ga je pri pripremi redovno prelijevati. Možete dodati 2 žlice šećera na litru vode.
Nemojte pretjerivati sa soli. Obično se uzima 50-65 g soli na kilogram kupusa.